Toga 24. i 25. veljače 1993. godine Paravojska paradržave „SAO Krajine“ zarobila je desetero hrvatskih branitelja koji su nakon šestosatne borbe ostali bez streljiva. Četnici su napravili pokolj među zarobljenicima te su do zatvora u Kninu živa stigla samo šestorica.
Tijela mučki ubijenih Jakova Crvelina iz Tisnog i Borisa Kartela iz Putičanja su razmijenjena, kao i šestorica preživjelih, dok se sudbine i posljednja počivališta Borisa Troskota iz Kašića Banjevačkog i Borislava Periše iz Krkovića ni danas ne znaju.
Neka im je vječna slava i hvala!
Tijela mučki ubijenih Jakova Crvelina iz Tisnog i Borisa Kartela iz Putičanja su razmijenjena, kao i šestorica preživjelih, dok se sudbine i posljednja počivališta Borisa Troskota iz Kašića Banjevačkog i Borislava Periše iz Krkovića ni danas ne znaju.
Neka im je vječna slava i hvala!
Možda niste znali
"Pogrešno su mnogi mislili da je Crna legija bila sastavljena od Hercegovaca. Ne, ona je u početku uvelike bila sastavljena od sarajevske mladeži, i to zavidan broj bijahu muslimani s Bistrika, sa Širokače, sa Kovača, katolici iz Sarajeva i srednje Bosne, a podrazumijevalo se, dakako, da se među njima našao i poneki Hercegovac…..“
#pratitelji
"Pogrešno su mnogi mislili da je Crna legija bila sastavljena od Hercegovaca. Ne, ona je u početku uvelike bila sastavljena od sarajevske mladeži, i to zavidan broj bijahu muslimani s Bistrika, sa Širokače, sa Kovača, katolici iz Sarajeva i srednje Bosne, a podrazumijevalo se, dakako, da se među njima našao i poneki Hercegovac…..“
#pratitelji
25 .veljače 1990
OBNOVLJEN RAD HRVATSKE STRANKE PRAVA [ HSP ]
Dana 25. veljače 1990 godine u stanu Gorana Ante Blažekovića u Jurjevskoj ulici 23, obnovljen je rad Hrvatske stranke prava - HSP .
Obnovitelji HSP-a su:
Nikola Bićanić, Petar Bilić, Goran Ante Blažeković, Zdenka Blažeković, Mijo Ćurić, Željko Mak, Vjekoslav Matijević, Ante Paradžik, Krešimir Pavelić, Krešimir Pavelić ml., Mirko Pizent i Marko Živković.
Njih dvanaest smoglo je snage i u teškim trenucima preuzelo na sebe odgovornost.
Za predsjednika Hrvatske stranke prava - HSP-a izabran je Dobroslav Paraga, Ante Paradžik za dopredsjednika. Za predsjednika Izvršnog vijeća HSP-a izabran je Goran Ante Blažeković, za dopredsjednika Izvršnog vijeća Mijo Ćurić, za rizničara Marko Živković, za članove Izvršnog vijeća Željko Mak i Krešimir Pavelić ml, a za člana Predsjedništva HSP-a Mirko Pizent.
Bog i Hrvati !
Hrvatska Hrvatom !
OBNOVLJEN RAD HRVATSKE STRANKE PRAVA [ HSP ]
Dana 25. veljače 1990 godine u stanu Gorana Ante Blažekovića u Jurjevskoj ulici 23, obnovljen je rad Hrvatske stranke prava - HSP .
Obnovitelji HSP-a su:
Nikola Bićanić, Petar Bilić, Goran Ante Blažeković, Zdenka Blažeković, Mijo Ćurić, Željko Mak, Vjekoslav Matijević, Ante Paradžik, Krešimir Pavelić, Krešimir Pavelić ml., Mirko Pizent i Marko Živković.
Njih dvanaest smoglo je snage i u teškim trenucima preuzelo na sebe odgovornost.
Za predsjednika Hrvatske stranke prava - HSP-a izabran je Dobroslav Paraga, Ante Paradžik za dopredsjednika. Za predsjednika Izvršnog vijeća HSP-a izabran je Goran Ante Blažeković, za dopredsjednika Izvršnog vijeća Mijo Ćurić, za rizničara Marko Živković, za članove Izvršnog vijeća Željko Mak i Krešimir Pavelić ml, a za člana Predsjedništva HSP-a Mirko Pizent.
Bog i Hrvati !
Hrvatska Hrvatom !
Na jučerašnjoj sjednici HSP podružnica Grad Zagreb jednoglasno smo izabrali za povjerenika našeg Jozu Krajinovića.
Jozo iskrene čestitke i mogu reći sa ponosom da imamo za povjerenika časnog pravaša.
HSP Zagreb je spreman za nadolazeće lokalne izbore.
Želim ti puno uspjeha u daljnjem radu i uz tebe sam spreman ponosno dati sve od sebe za našu pravašku stranku HSP.
Jozo iskrene čestitke i mogu reći sa ponosom da imamo za povjerenika časnog pravaša.
HSP Zagreb je spreman za nadolazeće lokalne izbore.
Želim ti puno uspjeha u daljnjem radu i uz tebe sam spreman ponosno dati sve od sebe za našu pravašku stranku HSP.
Jeste li znali da je Franjo Šimić završio Vojnu akademiju u Beogradu za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i dobio čin pukovnika? Rođen je kod Gospića
Osnutkom Nezavisne Države Hrvatske priključuje se Hrvatskom domobranstvu.
Bio je poglavnikov opunomoćenikom za vojne operacije u područjima oko Plive i Rame i velike župe Lašva-Glaž. Oslobodio je Šuicu i Tomislavgrad.uspješno brani Kupres. U studenom 1942. imenovan je zapovjednikom 1. domobranske dobrovoljačke pukovnije, gdje ostaje do lipnja 1944. godine. Ubijen je iste godine u Mostaru u nepoznatim okolnostima
#pratitelji
Osnutkom Nezavisne Države Hrvatske priključuje se Hrvatskom domobranstvu.
Bio je poglavnikov opunomoćenikom za vojne operacije u područjima oko Plive i Rame i velike župe Lašva-Glaž. Oslobodio je Šuicu i Tomislavgrad.uspješno brani Kupres. U studenom 1942. imenovan je zapovjednikom 1. domobranske dobrovoljačke pukovnije, gdje ostaje do lipnja 1944. godine. Ubijen je iste godine u Mostaru u nepoznatim okolnostima
#pratitelji
ŽELJKO VRHOVEC ŽULEC iz Koprivnice.
Hrvatski Dragovoljac iz 1991, pripadnik Samostalne Satnije HOS-a iz Koprivnice i Diverzantskog Voda 117.Brigade HV-Koprivnica preminuo je 25.veljače 2023.
Laka mu Hrvatska gruda
Hrvatski Dragovoljac iz 1991, pripadnik Samostalne Satnije HOS-a iz Koprivnice i Diverzantskog Voda 117.Brigade HV-Koprivnica preminuo je 25.veljače 2023.
Laka mu Hrvatska gruda
Zanimljivosti
Srb
U srednjem vijeku to područje bilo je u sastavu oblasti kojom je upravljala obitelj bana Pavla I. Bribirskoga (najkasnije od 1292), a nakon 1322. i poraza Bribirskih prešla je privremeno u posjed knezova Nelipčića i tek od 1345. došla pod izravnu kraljevu upravu (castrum Szereb). Od tada su imenovani župani bili ujedno i kaštelani grada, te su s rotnim sucima i pristavima predsjedali »plemenitim kraljevim stolom« županije, koji je izdavao dokumente pisane glagoljicom na čakavštini. Sucima su u XV. st. bili imenovani članovi plemenitoga roda Srbljana, među kojima su se istaknuli ogranci Dijaniševića, Henčića, Matijaševića i Anića
Znači Srb se spominje u 14. stoljeću kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz isprava iz 1345. godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao Hrvatsko-Ugarskom kralju kao kraljevska utvrda-citadela, (castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ostaci i danas vide.
Do 1528. godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena Lapčana. "Godine 1551. general Ivan Lenković javio je kralju Ferdinandu da su Turci izveli iz unutrašnjosti Turske više tisuća Morlaka ili Vlaha i da su se naselili oko mjesta Srba i na Kosovo polje kod Knina. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni kaluđeri koji su osnovali pravoslavni samostan.
Ali s vremenom se ti Vlasi pod utjecajem srpske pravoslavne Crkve tek od 1830. godine počinju izjašnjavati kao Srbi (Povijesni zapisi u arhivu Republike Hrvatske).
Danas Hrvati katolici, iz nekih drugih razloga, tamo ponovno grade katoličke objekte ....
#pratitelji
Srb
U srednjem vijeku to područje bilo je u sastavu oblasti kojom je upravljala obitelj bana Pavla I. Bribirskoga (najkasnije od 1292), a nakon 1322. i poraza Bribirskih prešla je privremeno u posjed knezova Nelipčića i tek od 1345. došla pod izravnu kraljevu upravu (castrum Szereb). Od tada su imenovani župani bili ujedno i kaštelani grada, te su s rotnim sucima i pristavima predsjedali »plemenitim kraljevim stolom« županije, koji je izdavao dokumente pisane glagoljicom na čakavštini. Sucima su u XV. st. bili imenovani članovi plemenitoga roda Srbljana, među kojima su se istaknuli ogranci Dijaniševića, Henčića, Matijaševića i Anića
Znači Srb se spominje u 14. stoljeću kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz isprava iz 1345. godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao Hrvatsko-Ugarskom kralju kao kraljevska utvrda-citadela, (castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ostaci i danas vide.
Do 1528. godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena Lapčana. "Godine 1551. general Ivan Lenković javio je kralju Ferdinandu da su Turci izveli iz unutrašnjosti Turske više tisuća Morlaka ili Vlaha i da su se naselili oko mjesta Srba i na Kosovo polje kod Knina. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni kaluđeri koji su osnovali pravoslavni samostan.
Ali s vremenom se ti Vlasi pod utjecajem srpske pravoslavne Crkve tek od 1830. godine počinju izjašnjavati kao Srbi (Povijesni zapisi u arhivu Republike Hrvatske).
Danas Hrvati katolici, iz nekih drugih razloga, tamo ponovno grade katoličke objekte ....
#pratitelji
Glede naših Dubrovčana
Dubrovački barokni pisnik Junije Palmotić piše o Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću (Danica, 1644.)
Od Hrvata ban Hrvoje
Ovu sreću naglo prosi,
Nu jubjene kćerce moje
Drugi miso svu zanosi.
Ali od ovud izhoditi ja
Hrvoja vidim bana,
Komu sreća gospoditi
vrh hrvatskijeh poda strana.
#pratitelji
Dubrovački barokni pisnik Junije Palmotić piše o Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću (Danica, 1644.)
Od Hrvata ban Hrvoje
Ovu sreću naglo prosi,
Nu jubjene kćerce moje
Drugi miso svu zanosi.
Ali od ovud izhoditi ja
Hrvoja vidim bana,
Komu sreća gospoditi
vrh hrvatskijeh poda strana.
#pratitelji
Prije 1100 godina na Duvanjskom polju okrunjen je kralj Tomislav. Hrabri ratnik obranio je kontinentalnu Hrvatsku od osvajačkih napada Mađara i prvi put ujedinio sve hrvatske pokrajine u jednu zemlju. Mudri vladar odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i tako je 925. godine okrunjen uz blagoslov Svete stolice. Njegova smrt tri godine poslije nikada nije razjašnjena.U povijesti hrvatske države ostaje najslavniji velikan.
Lokalni folklor i legende često govore o kralju Tomislavu, a prenose se s koljena na koljeno. Duvno moje neka ti je slava, u tebi je kruna Tomislava; Zagreb nema što Duvno imade, prvu krunu od hrvatske vlade. Stihovi su bećarca koji se usmenom predajom sačuvao do danas i neizostavni je dio hrvatskog duvanjskog folklora.
U usmenoj je komunikaciji sačuvana i pjesma o krunidbi kralja Tomislava:
Ja pogleda malo sa planine,
to Duvanjsko polje od miline.
Oko njega sela poredata
kao biser curi oko vrata.
Preko polja protiče Šujica,
bistra, čista rijeka ponornica.
Sa zapada štiti ga Tušnica
kao stare roditelje djeca.
Sa istoka kada sunce grane,
obasja ga na sve čet'ri strane.
Sa Ljubuše kad bura zapuše
svim Duvnjacima svježije duše.
Vran planina njega obavila
kao majka jedinoga sina,
pa ga gleda gore sa visina.
Vran-planinom razne zvijeri kruže,
tu se vuci i medvjedi druže.
Velika je na njem' bila slava
za krunidbu Tomislava kralja.
To je bila ta godina sveta
devet stotin' dvadeset i peta.
Mi veliku slavu napravismo,
Tomislava kralja okrunišmo.
Svom narodu ispunišmo želju
na širokom Duvanjskome polju.
Lokalni folklor i legende često govore o kralju Tomislavu, a prenose se s koljena na koljeno. Duvno moje neka ti je slava, u tebi je kruna Tomislava; Zagreb nema što Duvno imade, prvu krunu od hrvatske vlade. Stihovi su bećarca koji se usmenom predajom sačuvao do danas i neizostavni je dio hrvatskog duvanjskog folklora.
U usmenoj je komunikaciji sačuvana i pjesma o krunidbi kralja Tomislava:
Ja pogleda malo sa planine,
to Duvanjsko polje od miline.
Oko njega sela poredata
kao biser curi oko vrata.
Preko polja protiče Šujica,
bistra, čista rijeka ponornica.
Sa zapada štiti ga Tušnica
kao stare roditelje djeca.
Sa istoka kada sunce grane,
obasja ga na sve čet'ri strane.
Sa Ljubuše kad bura zapuše
svim Duvnjacima svježije duše.
Vran planina njega obavila
kao majka jedinoga sina,
pa ga gleda gore sa visina.
Vran-planinom razne zvijeri kruže,
tu se vuci i medvjedi druže.
Velika je na njem' bila slava
za krunidbu Tomislava kralja.
To je bila ta godina sveta
devet stotin' dvadeset i peta.
Mi veliku slavu napravismo,
Tomislava kralja okrunišmo.
Svom narodu ispunišmo želju
na širokom Duvanjskome polju.