Na današnji dan 7. rujna 1566. nakon dugotrajne osmanske opsade ugarske utvrde Sigeta, nekoliko stotina članova posade i preživjelih, pod vodstvom bivšeg hrvatskog bana, Nikole IV. grofa Zrinskog probijaju se u posljednji juriš i pogibiju. Osmanska vojska iako je osvojila utvrdu oslabila je svoju vojsku u tolikoj mjeri da je prestala sve daljnje uspješne napadačke aktivnosti prema Beču. Junačka pogibija Nikole (Šubića) Zrinskog otišla je u hrvatsku povijest i umjetnost kao jedan od najznačajnijih primjera odanosti Bogu, Kralju i Domovini, time su Hrvati ponovno potvrdili pred čitavim svijetom svoju ulogu u obrani tekovina kršćanstva i europske civilizacije. Taj veliki hrvatski primjer noblesse obligea postaje ogledni primjer ne samo Hrvatske već cijele Srednje Europe. U Habsburškoj dinastičkoj povijesti, grof Nikola IV. Zrinski jedan je od temelja vjernosti i odanosti, dok u mađarskoj je također gledan kao nacionalni junak.
#KraljevinaHrvatska
#KraljevinaHrvatska
Jeste li znali da je bosanskohercegovački sabor više puta tražio ujedinjenje s maticom Hrvatskom 1910. - 1918. 👑🇭🇷🇧🇦
Prijedlog ujedinjenja Hrvatske-Slavonije, Dalmacije i Bosne-Hercegovine u jedinstvenu Kraljevinu Hrvatsku po traženju Zemaljskog Sabora Bosne i Hercegovine u razdoblju 1910. - 1918. Nakon aneksije BiH 1908. ostvarile su se prilike za stvaranje Ustava i time rade Sabora. Upravo 1910. kada je u ime cara i kralja Franje Josipa I. hrvatski barun i bosanskohercegovački poglavar Marjan pl. Varešanin proglasio novi Ustav i otvorio nekoliko dana kasnije Sabor. Nakon prvih izbora i uspostave Sabora kojeg su činile kurije staleža i vjeroispovijesti, već u prvoj godini zasjedanja tražili su da se službeno Bosna i Hercegovina sjedini sa maticom Hrvatskom. Taj zahtjev zanimljivo je proglašen i službenim stavom po volji većine muhamedanaca, katolika i dijela pravoslavaca. Uz hrvatske stranke, zanimljivo vodeća i najveća muhamedanska stranka Muslimanska napredna stranka stavila je kao jedan od svojih programskih ciljeva sjedinjenje BiH s maticom Hrvatskom. Upravo u tim okvirima službeno je tražio Sabor BiH u više navrata čak i za vrijeme zloglasnog poglavara Oskar Potioreka ujedinjenje s maticom hrvatskom. Zemljovid pokazuje upravo taj zahtjev koji je tražio postojeće krunovine Hrvatsku-Slavoniju, Dalmaciju i Bosnu-Hercegovinu da se pravno najlakšim putem sjedinjene u Kraljevinu Hrvatsku, taj prijedlog bio je vodilja predstavnica muhamedanskog stanovništva Muslimanska napredna stranka, kao i većina hrvatskih stranka ponajprije Stadlerove pristalice u Hrvatskoj katoličkoj zajednici, a podržala ju je i bosanskohercegovački pravaši u Hrvatskoj narodnoj zajednici iako su iz taj prijedlog tražili i ostvarenje državnopravnog programa iz 1894. koji je uključivao i opciju sjedinjenja svih zemalja što uključuje uz navedene i Istru, te Međimurje. Posljednji put tijekom 1918. iako nije zasjedao Sabor BiH, njegovi zastupnici tražili su na temelju prethodnih zasjedanja i glasanja da se BiH tijekom rata, zbog čega je izdana 1917. promemorija predvođena Ivom Pilarom i potvrđena od većine hrvatskih i muhamedanskih stranka, te iste godine i Stadlerov proglas koji je na sličnom temelju zahtijevao ujedinjenje s Hrvatskom.
#KraljevinaHrvatska @svatko
Prijedlog ujedinjenja Hrvatske-Slavonije, Dalmacije i Bosne-Hercegovine u jedinstvenu Kraljevinu Hrvatsku po traženju Zemaljskog Sabora Bosne i Hercegovine u razdoblju 1910. - 1918. Nakon aneksije BiH 1908. ostvarile su se prilike za stvaranje Ustava i time rade Sabora. Upravo 1910. kada je u ime cara i kralja Franje Josipa I. hrvatski barun i bosanskohercegovački poglavar Marjan pl. Varešanin proglasio novi Ustav i otvorio nekoliko dana kasnije Sabor. Nakon prvih izbora i uspostave Sabora kojeg su činile kurije staleža i vjeroispovijesti, već u prvoj godini zasjedanja tražili su da se službeno Bosna i Hercegovina sjedini sa maticom Hrvatskom. Taj zahtjev zanimljivo je proglašen i službenim stavom po volji većine muhamedanaca, katolika i dijela pravoslavaca. Uz hrvatske stranke, zanimljivo vodeća i najveća muhamedanska stranka Muslimanska napredna stranka stavila je kao jedan od svojih programskih ciljeva sjedinjenje BiH s maticom Hrvatskom. Upravo u tim okvirima službeno je tražio Sabor BiH u više navrata čak i za vrijeme zloglasnog poglavara Oskar Potioreka ujedinjenje s maticom hrvatskom. Zemljovid pokazuje upravo taj zahtjev koji je tražio postojeće krunovine Hrvatsku-Slavoniju, Dalmaciju i Bosnu-Hercegovinu da se pravno najlakšim putem sjedinjene u Kraljevinu Hrvatsku, taj prijedlog bio je vodilja predstavnica muhamedanskog stanovništva Muslimanska napredna stranka, kao i većina hrvatskih stranka ponajprije Stadlerove pristalice u Hrvatskoj katoličkoj zajednici, a podržala ju je i bosanskohercegovački pravaši u Hrvatskoj narodnoj zajednici iako su iz taj prijedlog tražili i ostvarenje državnopravnog programa iz 1894. koji je uključivao i opciju sjedinjenja svih zemalja što uključuje uz navedene i Istru, te Međimurje. Posljednji put tijekom 1918. iako nije zasjedao Sabor BiH, njegovi zastupnici tražili su na temelju prethodnih zasjedanja i glasanja da se BiH tijekom rata, zbog čega je izdana 1917. promemorija predvođena Ivom Pilarom i potvrđena od većine hrvatskih i muhamedanskih stranka, te iste godine i Stadlerov proglas koji je na sličnom temelju zahtijevao ujedinjenje s Hrvatskom.
#KraljevinaHrvatska @svatko
Na današnji dan 09. prosinca 1960. rođen je hrvatski političar Dobroslav Paraga, zapamćen kao prvi predsjednik obnovljenog HSP. 👑
Osoba koju je nemoguće okarakterizirati u jednoj rečenici stoga poradi objektivnosti ipak malo dublja analiza. Osoba liberalnih, humanističkih, prosvjetiteljskih, pučanskih načela, centrističkog stava i pravaškog oprjedjeljenja. Svakako ideološko - politički osoba koja bi se prije smjestila uz stranke liberalnog pučanskog centra nego uz pravašku desnu ideologiju, na njega izuzetno utječe doba kasne Jugoslavije tijekom koje biva osuđen i provodi nekoliko godina u zatvorskom sustavu i na Golom otoku kao politički zatvorenik. Tada i ulazi u svijetlo javnosti gdje se za njega zalažu mnogi uglednici među njima i kardinal Kuharić. 1987. odlazi u emigraciju gdje će doći u doticaj i prihvatiti mnoga liberalna načela i pokrete tadašnje lib demokracije, upravo je sa čelnicima tih ideoloških pokreta surađivao i dopisivao se što će kasnije okarakterizirati njegov pogled nove ideologije pravaštva.
Nakon što Ante Paradžik koji je bio surađivao s Paragom, obnavlja HSP, vraća se u Hrvatsku u kolovozu 1990., uskoro postaje i predsjednik te stranke. Već u prvom mahu pokazuje ključni porazni čimbenik a to jest izgradnja HSP na nepravaškom ideologijom. HSP iako okuplja desnicu, konzervativce i nacionaliste, Paraga ubacuje svoje lib dem poglede koji nisu bili spojivi sa dugom tradicijom pravaštva. Već od prvog trenutka ulazi u sukobe s drugim pravaškim čelnicima. Zbog jugosrpske agresije okreće se i ka organizaciji stranačke vojske HOS-a koja će itekako doprinijeti obrani Hrvatske, te dijelom i BiH, kasnije uklopljene u redoviti sustav HV, to možda i biva njegov najveći podvig u politčkoj karijeri. Tu se pokazao i jedan veliki manjak a to jest vlastiti ego često iznad dobrobiti Domovine, tako ostaje u pamćenju hrvatskih domoljuba gorka činjenica da je Paraga stranim sustavima žalio se i izdavao hrvatsku vojsku što je štetilo međunarodnom ugledu HR, a sve poradi sukoba s HDZ. Njegov sukob s Tuđmanom postaje sve osobniji, što mu zamjeraju i drugi pravaški čelnici, ulaziti će sve više u među stranačke sukobe, dok HSP pokušava odvojiti od pravaških korijena čak sudjelujući na konferenciji republikanske stranke u SAD-u čija ideologija je nespojiva sa pravaštvom. U konačnici doći će do rascjepa HSP, nakon kojeg on stvara vlastitu stranku HSP 1861. u kojoj je na čelnom položaju do danas bez ozbiljnih političkih uspjeha. HSP nekoć prva prava opozicija HDZ-u postati će laki plijen bez ostvarene obnove pravaškog programa, načela i ideala mnogi pravaši će u slijedećim desetljećima s lakoćom prelaziti u HDZ i izdavati vlastitu stranku.
Unatoč svemu valja napomenuti da je njegova borba za Hrvatsku uvijek bila iskrena, da je njegov demokratski poriv bio iskonski i da je možda rođen u drugoj zemlji i pod drugom stranačkom politikom bio bi svakako u rangu velikana lib dem pokreta kao što je Vaclav Havel. #KraljevinaHrvatska
Osoba koju je nemoguće okarakterizirati u jednoj rečenici stoga poradi objektivnosti ipak malo dublja analiza. Osoba liberalnih, humanističkih, prosvjetiteljskih, pučanskih načela, centrističkog stava i pravaškog oprjedjeljenja. Svakako ideološko - politički osoba koja bi se prije smjestila uz stranke liberalnog pučanskog centra nego uz pravašku desnu ideologiju, na njega izuzetno utječe doba kasne Jugoslavije tijekom koje biva osuđen i provodi nekoliko godina u zatvorskom sustavu i na Golom otoku kao politički zatvorenik. Tada i ulazi u svijetlo javnosti gdje se za njega zalažu mnogi uglednici među njima i kardinal Kuharić. 1987. odlazi u emigraciju gdje će doći u doticaj i prihvatiti mnoga liberalna načela i pokrete tadašnje lib demokracije, upravo je sa čelnicima tih ideoloških pokreta surađivao i dopisivao se što će kasnije okarakterizirati njegov pogled nove ideologije pravaštva.
Nakon što Ante Paradžik koji je bio surađivao s Paragom, obnavlja HSP, vraća se u Hrvatsku u kolovozu 1990., uskoro postaje i predsjednik te stranke. Već u prvom mahu pokazuje ključni porazni čimbenik a to jest izgradnja HSP na nepravaškom ideologijom. HSP iako okuplja desnicu, konzervativce i nacionaliste, Paraga ubacuje svoje lib dem poglede koji nisu bili spojivi sa dugom tradicijom pravaštva. Već od prvog trenutka ulazi u sukobe s drugim pravaškim čelnicima. Zbog jugosrpske agresije okreće se i ka organizaciji stranačke vojske HOS-a koja će itekako doprinijeti obrani Hrvatske, te dijelom i BiH, kasnije uklopljene u redoviti sustav HV, to možda i biva njegov najveći podvig u politčkoj karijeri. Tu se pokazao i jedan veliki manjak a to jest vlastiti ego često iznad dobrobiti Domovine, tako ostaje u pamćenju hrvatskih domoljuba gorka činjenica da je Paraga stranim sustavima žalio se i izdavao hrvatsku vojsku što je štetilo međunarodnom ugledu HR, a sve poradi sukoba s HDZ. Njegov sukob s Tuđmanom postaje sve osobniji, što mu zamjeraju i drugi pravaški čelnici, ulaziti će sve više u među stranačke sukobe, dok HSP pokušava odvojiti od pravaških korijena čak sudjelujući na konferenciji republikanske stranke u SAD-u čija ideologija je nespojiva sa pravaštvom. U konačnici doći će do rascjepa HSP, nakon kojeg on stvara vlastitu stranku HSP 1861. u kojoj je na čelnom položaju do danas bez ozbiljnih političkih uspjeha. HSP nekoć prva prava opozicija HDZ-u postati će laki plijen bez ostvarene obnove pravaškog programa, načela i ideala mnogi pravaši će u slijedećim desetljećima s lakoćom prelaziti u HDZ i izdavati vlastitu stranku.
Unatoč svemu valja napomenuti da je njegova borba za Hrvatsku uvijek bila iskrena, da je njegov demokratski poriv bio iskonski i da je možda rođen u drugoj zemlji i pod drugom stranačkom politikom bio bi svakako u rangu velikana lib dem pokreta kao što je Vaclav Havel. #KraljevinaHrvatska
HRVATSKE OBRAMBENE SNAGE
Photo
Kako izgleda pravaška Hrvatska po Anti Starčeviću? 👑🇭🇷
Ime države: Kraljevina Hrvatska
Ustroj: Parlamentarna monarhija sa kraljem, banom i saborom
Teritorij: Hrvatska sa Istrom i Međimurjem, Slavonija sa Srijemom, Dalmacija s Bokom Kotorskom i Bosna - Hercegovina (Slovenija autonomna)
Načela: Državna vjera katolička i jezik službeni hrvatski
Slobode: Sloboda vjere za hrvatske pravoslavce, muhamedance, protestante i judejce. Puna sloboda tiska i govora
Manjine: Pravo jezika i odgoja, uz poštivanje domovine Hrvatske
Zakoni: Građanski i tradicijski
Kralj: Iz obitelji Habsburg s pravom prijedloga zakona i veta, odgovara saboru
Ban: Postavlja ga kralj na prijedlog sabora, vrši dužnost premijera i odgovara kralju
Sabor: Jednodomni, donosi zakone, odgovara kralju
Međunarodni odnosi: U vojnom, diplomatskom i gospodarskom savezu potpuno jednakopravna sa Austrijom, Ugarskom i Češkom protivno balkanskim i panslavenskim savezima
Slike: Pravaški prijedlog Kraljevine Hrvatske i pravaški Državotvorni program Ante Starčevića
#KraljevinaHrvatska
Stranka prava stojeć na temelju državnog prava i narodnog načela, raditi će svim zakonitim sredstvima, da narod hrvatski, koji stanuje u Hrvatskoj , Slavoniji, Dalmaciji, na Rijeci s kotarom i u Međimurju, Bosni, Hercegovini i Istri, sjedini u jedno samostalno državno tijelo, u okviru Habsburške monarhije, te će podupirati svom snagom nastojanje braće Slovenaca, da se i slovenske zemlje ovom državnom tijelu prikupe.
Isto tako raditi će stranka prava, da se Kraljevina Hrvatska uredi kao pravna država ustavno i slobodno tako, da će narod po svojih zastupnici u svih granah državnog života, po načelu parlamentarne vladavine, vršiti u saboru zakonitu vlast sporazumno s krunom. Na čelu parlamentarne vlade stoji ban Kraljevine Hrvatske.
Poslove skupne cijeloj monarhiji potičuće iz hrvatske pragmatičke sankcije rješavati će Kraljevina Hrvatska ravnopravno Kraljevini Ugarskoj, s ostalim zemljama Njegova Veličanstva.
Stranka prava raditi će u opće, da se ustav, sloboda i zakonita nezavisnost Kraljevine Hrvatske oživotvori i svim zakonitim jamstvima, napose slobodoumnim izbornim redom, pravom sakupljati i sastajati se, te slobodom savjesti, govora i štampe zajamči.
Primljeno i odobreno na sastanku Stranke prava. U Zagrebu, dne 26. lipnja 1894. na dan polaganja temeljnog kamena domu dr. Ante Starčevića
Ime države: Kraljevina Hrvatska
Ustroj: Parlamentarna monarhija sa kraljem, banom i saborom
Teritorij: Hrvatska sa Istrom i Međimurjem, Slavonija sa Srijemom, Dalmacija s Bokom Kotorskom i Bosna - Hercegovina (Slovenija autonomna)
Načela: Državna vjera katolička i jezik službeni hrvatski
Slobode: Sloboda vjere za hrvatske pravoslavce, muhamedance, protestante i judejce. Puna sloboda tiska i govora
Manjine: Pravo jezika i odgoja, uz poštivanje domovine Hrvatske
Zakoni: Građanski i tradicijski
Kralj: Iz obitelji Habsburg s pravom prijedloga zakona i veta, odgovara saboru
Ban: Postavlja ga kralj na prijedlog sabora, vrši dužnost premijera i odgovara kralju
Sabor: Jednodomni, donosi zakone, odgovara kralju
Međunarodni odnosi: U vojnom, diplomatskom i gospodarskom savezu potpuno jednakopravna sa Austrijom, Ugarskom i Češkom protivno balkanskim i panslavenskim savezima
Slike: Pravaški prijedlog Kraljevine Hrvatske i pravaški Državotvorni program Ante Starčevića
#KraljevinaHrvatska
Stranka prava stojeć na temelju državnog prava i narodnog načela, raditi će svim zakonitim sredstvima, da narod hrvatski, koji stanuje u Hrvatskoj , Slavoniji, Dalmaciji, na Rijeci s kotarom i u Međimurju, Bosni, Hercegovini i Istri, sjedini u jedno samostalno državno tijelo, u okviru Habsburške monarhije, te će podupirati svom snagom nastojanje braće Slovenaca, da se i slovenske zemlje ovom državnom tijelu prikupe.
Isto tako raditi će stranka prava, da se Kraljevina Hrvatska uredi kao pravna država ustavno i slobodno tako, da će narod po svojih zastupnici u svih granah državnog života, po načelu parlamentarne vladavine, vršiti u saboru zakonitu vlast sporazumno s krunom. Na čelu parlamentarne vlade stoji ban Kraljevine Hrvatske.
Poslove skupne cijeloj monarhiji potičuće iz hrvatske pragmatičke sankcije rješavati će Kraljevina Hrvatska ravnopravno Kraljevini Ugarskoj, s ostalim zemljama Njegova Veličanstva.
Stranka prava raditi će u opće, da se ustav, sloboda i zakonita nezavisnost Kraljevine Hrvatske oživotvori i svim zakonitim jamstvima, napose slobodoumnim izbornim redom, pravom sakupljati i sastajati se, te slobodom savjesti, govora i štampe zajamči.
Primljeno i odobreno na sastanku Stranke prava. U Zagrebu, dne 26. lipnja 1894. na dan polaganja temeljnog kamena domu dr. Ante Starčevića
18. stoljeća 1931. ubijen je Milan Šufflay znameniti hrvatski povjesničar i albanolog, tvorac prvog SF romana, tradicionalist i monarhist 👑🇭🇷 🇦🇱
Osoba koja je iza sebe ostavila veliki plodan znanstveni tako i spisateljski rad, od generacije naših najvećih povjesničara dobio je naziv perjanice mlade generacije, koji je izuzetan trud i kvalitetu pokazao u proučavanju srednjovjekovnih dokumenata Hrvatske i Albanije. Upravo zbog proučavanja Albanije smatra se prvim albanologom, tvorcem prvog albanskog diplomatičkog zbornika koji je pobio mnoge velikosrpske teze. Spisateljski rad zapamćen je po prvom hrvatskom znanstvenofantastičnom romanu Na Pacifiku god. 2255. Ideološki smatran je dijelom romantičarskog i pragmatičnog kruga tradicionalne filozofije koja je odbacila modernizam temeljen na prosvjetiteljstvu, zbog čega je razvio svoj trad monarhistički pogled zalažući se za Kraljevinu Hrvatsku kao državni oblik u Hrvatskoj, odbacujući modernističke koncepte države, republikanstva i jugomonarhije, zbog čega je rekao da kraj 19. stoljeća, kojeg idealizira, završava 1. kolovoza 1914. sa globalnim modernim ratom. Kao pravaš govorio je o propasti Zapada smatrao je da Hrvatska se mora osloboditi okova modernizma i vratiti u tradicionalni oblik života. Njegov pogled za spasenje Europe i Hrvatske je novom četvrtom dobu kojeg naziva "novim srednjovjekovljem" smatra da se Hrvati moraju vratiti tradiciji i kruni, jer "hrvatski narod je seljački a seljački narod je monarhističan". Razočaran pravaškom izdajom Starčevićevih načela i prihvaćanjem modernizma od strane Pavelića težio je osnivanju Hrvatske radikalne stranke koja će biti monarhistička i tradicipnalistička govoreći:
"Prema tome monarhija je kategorički imperativ i hrvatskih historičkih tradicija i hrvatske socijalne strukture" (Manifest 1925.)
Zbog svega navedenog njegove odanosti hrvatskoj kruni, antimodernizmu, poticanju hrvatske i albanske prošlosti i identiteta jugoslavenski režim pod vodstvom Karađorđevića naredio je njegovo ubojstvo. Na današnji dan pred vratima vlastita foma na najokrutniji način zatučen je čekićem, razbijena mu je lubanja, a zlotvori su ukrali posljednji dio Codexa albanicusa.
#KraljevinaHrvatska
Osoba koja je iza sebe ostavila veliki plodan znanstveni tako i spisateljski rad, od generacije naših najvećih povjesničara dobio je naziv perjanice mlade generacije, koji je izuzetan trud i kvalitetu pokazao u proučavanju srednjovjekovnih dokumenata Hrvatske i Albanije. Upravo zbog proučavanja Albanije smatra se prvim albanologom, tvorcem prvog albanskog diplomatičkog zbornika koji je pobio mnoge velikosrpske teze. Spisateljski rad zapamćen je po prvom hrvatskom znanstvenofantastičnom romanu Na Pacifiku god. 2255. Ideološki smatran je dijelom romantičarskog i pragmatičnog kruga tradicionalne filozofije koja je odbacila modernizam temeljen na prosvjetiteljstvu, zbog čega je razvio svoj trad monarhistički pogled zalažući se za Kraljevinu Hrvatsku kao državni oblik u Hrvatskoj, odbacujući modernističke koncepte države, republikanstva i jugomonarhije, zbog čega je rekao da kraj 19. stoljeća, kojeg idealizira, završava 1. kolovoza 1914. sa globalnim modernim ratom. Kao pravaš govorio je o propasti Zapada smatrao je da Hrvatska se mora osloboditi okova modernizma i vratiti u tradicionalni oblik života. Njegov pogled za spasenje Europe i Hrvatske je novom četvrtom dobu kojeg naziva "novim srednjovjekovljem" smatra da se Hrvati moraju vratiti tradiciji i kruni, jer "hrvatski narod je seljački a seljački narod je monarhističan". Razočaran pravaškom izdajom Starčevićevih načela i prihvaćanjem modernizma od strane Pavelića težio je osnivanju Hrvatske radikalne stranke koja će biti monarhistička i tradicipnalistička govoreći:
"Prema tome monarhija je kategorički imperativ i hrvatskih historičkih tradicija i hrvatske socijalne strukture" (Manifest 1925.)
Zbog svega navedenog njegove odanosti hrvatskoj kruni, antimodernizmu, poticanju hrvatske i albanske prošlosti i identiteta jugoslavenski režim pod vodstvom Karađorđevića naredio je njegovo ubojstvo. Na današnji dan pred vratima vlastita foma na najokrutniji način zatučen je čekićem, razbijena mu je lubanja, a zlotvori su ukrali posljednji dio Codexa albanicusa.
#KraljevinaHrvatska
Na današnji dan 28. veljače 1896. preminuo je dr. Ante Starčević, pravaški vođa i političar 👑🇭🇷
Slika Otona Ivekovića koja prikazuje Antu Starčevića na odru 1896. godine pod budnom stražom akademske mladeži. Starčević je jedan od rijetkih starih političara koji se zalagao za politički razvoj i stav mladih. Smatrao je da svoju pravašku državotvornu ideju koja koristi povijesno državno hrvatsko pravo temeljeno na kruni hrvatskoj u vidu parlamentarne monarhije oživotvori kroz jedinstvo svih hrvatskih zemalja i staleža. Ta ideja koja je bila nit vodilja a spajala je monarhizam i parlamentarizam, legitimizam, konzervativizam, tradicionalizam kroz domoljubno i rodoljubni pogled stvorila je temelje najdužoj političkoj ideologiji u Hrvata. Starčević kada je preminuo bio je izložen na odru u Starčevićevu domu, nakon čega je na pogrebnoj misi i u procesiji preseljen i pokopan na groblje u Šestinama nadomak Zagreba. Želja mu je bila da biva pokopan bez velikih časti i skromno, kako je i sam živio. Ipak osobi koju slavi ime nepoklebljivosti u borbi za hrvatska prava ipak se morala odati veća počast, te mu je spomenik podigao nekoliko godina kasnije znameniti kipar Ivan Rendić prikazujući ga kao hrasta okruženog simbolima pravaštva krunom i kraljevskim poveljama, uspavanim lavom i starohrvatskim spomenicima.
#KraljevinaHrvatska #AnteStarčević #Starčević #Pravaši #StrankaPrava #HrvatskaStrankaPrava #ČistaStrankaPrava
Slika Otona Ivekovića koja prikazuje Antu Starčevića na odru 1896. godine pod budnom stražom akademske mladeži. Starčević je jedan od rijetkih starih političara koji se zalagao za politički razvoj i stav mladih. Smatrao je da svoju pravašku državotvornu ideju koja koristi povijesno državno hrvatsko pravo temeljeno na kruni hrvatskoj u vidu parlamentarne monarhije oživotvori kroz jedinstvo svih hrvatskih zemalja i staleža. Ta ideja koja je bila nit vodilja a spajala je monarhizam i parlamentarizam, legitimizam, konzervativizam, tradicionalizam kroz domoljubno i rodoljubni pogled stvorila je temelje najdužoj političkoj ideologiji u Hrvata. Starčević kada je preminuo bio je izložen na odru u Starčevićevu domu, nakon čega je na pogrebnoj misi i u procesiji preseljen i pokopan na groblje u Šestinama nadomak Zagreba. Želja mu je bila da biva pokopan bez velikih časti i skromno, kako je i sam živio. Ipak osobi koju slavi ime nepoklebljivosti u borbi za hrvatska prava ipak se morala odati veća počast, te mu je spomenik podigao nekoliko godina kasnije znameniti kipar Ivan Rendić prikazujući ga kao hrasta okruženog simbolima pravaštva krunom i kraljevskim poveljama, uspavanim lavom i starohrvatskim spomenicima.
#KraljevinaHrvatska #AnteStarčević #Starčević #Pravaši #StrankaPrava #HrvatskaStrankaPrava #ČistaStrankaPrava
Kralj Petar Krešimir IV. Trpimirović, često zvanim Velikim biva jedan od značajnijih hrvatskih vladara stare epohe Hrvatskog Kraljevstva. Svoje kraljevanje okrunio je pripojenjem mnogih jadranskih gradova i otoka, posebice učvrstivši svoju vlast u Biogradu, Skradinu te Šibeniku kojeg i sam podigne. Podizao je i opremao mnoge samostane, jačao hrvatsko gospodarstvo, povećao mornaricu kako rekavši Quia Deus omnipotenus terra marique nostrum prolungavit Regnum (Svemogući Bog proširio na kopnu i moru Kraljevstvo). Iako dalmatinske gradove dobiva od Bizanta čiji naslov eparha uskoro zaraćuje s Bizantom kojem nanosi teški poraz. Imao je punu vlast nad vazalnim zemljama Crvene Hrvatske (Paganije, Travunije, Duklje i Zahumlja). U konačnici velik udarac njegovoj vlasti vlasti daju prodori Normana koji ga zarobljavaju i u zamjenu za njega dobivaju pojedine jadranske gradove. Uskoro on umire nakon čega Mlečani jačaju svoju prisutnost na istočnoj obali Jadrana.
Jedna zanimljivost: Potomci Trpimirovića i danas su živi i bili su najduže na hrvatskom prijestolju, radi se o pripadnicima loze Habsburško-Lotarinške koji preko Ane Jagelović imaju krvno potomstvo od više hrvatskih velikih loza a među njima svakako je najznačajnija ona Trpimirovića.
Kralj Petar Krešimir IV. Veliki, slika, Kristijan Kreković, 1928.
#KraljevinaHrvatska
Jedna zanimljivost: Potomci Trpimirovića i danas su živi i bili su najduže na hrvatskom prijestolju, radi se o pripadnicima loze Habsburško-Lotarinške koji preko Ane Jagelović imaju krvno potomstvo od više hrvatskih velikih loza a među njima svakako je najznačajnija ona Trpimirovića.
Kralj Petar Krešimir IV. Veliki, slika, Kristijan Kreković, 1928.
#KraljevinaHrvatska
Na današnji dan 4. svibnja 1980. preminuo je jugoslavenski diktator i doživotni predsjednik Josip Broz-Tito. Zapamćen kao jedan od najvećih krvoloka ovog prostora često se kiti nadimkom "balkanski koljač", tijekom čije vlasti je ubijeno preko 1 mil ljudi. Njegov Magnum krimen glasi Bleiburg i Križni putevi, te Goli otok. Osoba zaslužna za najveći genocid i aristocid nad našim narodom tijekom rata i poraća 1945. Povijest ga pamti kao prvog predsjednika Republike, koji će utemeljiti tu funkciju, koja seže u neprekinutom slijedu od Nazora, Tuđmana sve do Zorana Milanovića. Za hrvatske ljevičare i desničare koji su pobornici republikanizma, smatra se ocem Republike, zbog čega je ujedno i najveći uzor 17 predsjedniku Republike, Franji Tuđmanu. Ako postoji ijedan veliki razlog zašto današnja Hrvatska treba odbaciti republikanski ustroj, ZAVNOH i SRH iz svog ustava, to je zbog imena i djela krvoloka Josipa Broza-Tite
#KraljevinaHrvatska #tito #broztito #sfrj #srh #republika #partizani #jugoslavija #republikanci
#KraljevinaHrvatska #tito #broztito #sfrj #srh #republika #partizani #jugoslavija #republikanci
Na današnji dan 26. lipnja 1861. osnovna je Stranka prava 👑🇭🇷
Stranka prava osnovana je 26. lipnja 1861. na temelju ideologije i politike Ante
Starčevića. To je bila prva isključivo hrvatska legitimistička monarhistička parlamentaristička stranka u Hrvatskoj. Stranku čine uz Antu Starčevia istaknuti članovi David
Starčević, Mile Starčević, Josip Frank, Eugen Kvaternik, Erazmo Barčić, Hinko Hinković, Franjo Klaić, Mijo Tkalčić, Antun Gustav Matoš, Izidor Kršnjavi itd. Zbog mnogih sukoba u ideologiji i politici dovesti će do raskola stranke, svoj temeljni državno pravni program donosi 1894. godine., nakon smrti Starčevića Stranka će po njegovom nauku uvesti i katoličko socijalni nauk 1910. Sjedište će biti velebna palača Starčevićeva doma.
Ideologija pravaštva i Stranke prava:
*Monarhizam
*Legitimizam
*Parlamentarizam
*Konzervativizam (od 1887.)
*Blagi integralizam (od 1887.)
*Distributizam (od 1887.)
*Intervencionizam
*Agrarizam
*Kršćansko socijalna (od 1910.)
Simboli pravaštva:
*Grb - Okrunjeni šahirani
*Grb - Zemalja krune hrvatske (od 1878.)
*Zastava - Trobojnica sa okrunjenim šahiranim grbom
*Geslo - Bog i Hrvati; Hrvatska Hrvatom
*Strančake boje - Crven, bijela i modra
*Životinja - Ležeći lav kao simbol čuvarstva i budnosti
*Biljka - Hrast kao simbol snage i dubokih korijena
#KraljevinaHrvatska #StrankaPrava #Pravaši #HSP #AnteStarčević
Stranka prava osnovana je 26. lipnja 1861. na temelju ideologije i politike Ante
Starčevića. To je bila prva isključivo hrvatska legitimistička monarhistička parlamentaristička stranka u Hrvatskoj. Stranku čine uz Antu Starčevia istaknuti članovi David
Starčević, Mile Starčević, Josip Frank, Eugen Kvaternik, Erazmo Barčić, Hinko Hinković, Franjo Klaić, Mijo Tkalčić, Antun Gustav Matoš, Izidor Kršnjavi itd. Zbog mnogih sukoba u ideologiji i politici dovesti će do raskola stranke, svoj temeljni državno pravni program donosi 1894. godine., nakon smrti Starčevića Stranka će po njegovom nauku uvesti i katoličko socijalni nauk 1910. Sjedište će biti velebna palača Starčevićeva doma.
Ideologija pravaštva i Stranke prava:
*Monarhizam
*Legitimizam
*Parlamentarizam
*Konzervativizam (od 1887.)
*Blagi integralizam (od 1887.)
*Distributizam (od 1887.)
*Intervencionizam
*Agrarizam
*Kršćansko socijalna (od 1910.)
Simboli pravaštva:
*Grb - Okrunjeni šahirani
*Grb - Zemalja krune hrvatske (od 1878.)
*Zastava - Trobojnica sa okrunjenim šahiranim grbom
*Geslo - Bog i Hrvati; Hrvatska Hrvatom
*Strančake boje - Crven, bijela i modra
*Životinja - Ležeći lav kao simbol čuvarstva i budnosti
*Biljka - Hrast kao simbol snage i dubokih korijena
#KraljevinaHrvatska #StrankaPrava #Pravaši #HSP #AnteStarčević
Na današnji dan 1. veljače 1918. u Boki Kotorskoj, povođeni socijalističkim agitatorima započinje pobuna mornara Carske i Kraljevske ratne mornarice. Većina mornara su bili Hrvati iz Dalmacije, dok među vođama snažni utjecaj imaju češki socijalisti. Vođe postavljaju zahtjeve pod utjecajem ''oktobarske revolucije'' (sloboda i samoodređenje naroda, socijalizam, preustroj države itd.). Ubrzo admiral Maksimilijan pl. Njegova, prvi Hrvat koji je dosegao admiralski čin uspješno gasi pobunu. Kao vođe pobune osuđeni na smrtnu kaznu su mornar Antun Grabar, topnik Jerko Šižgorić, topnik Mate Brničević i František Raš. Po željama bl. kralja Karla IV. i admirala pl. Njegovana pobunjenici su blago kažnjeni, te im se izašlo ususret s poboljšavanjem uvjeta života. Ova pobuna iako nije rezultirala odlukama admirala Maksimilijana pl. Njegovana, završila je njegovu ratnu karijeru. Pobuna je služila u prvoj Jugoslaviji, gdje je slavljena za promicanje jugoslavenske ideje, dok u drugoj za promicanje socijalizma i jugoslavenstva.
#KraljevinaHrvatska #PobunaKotor #BokaKotorska
#KraljevinaHrvatska #PobunaKotor #BokaKotorska